Novi Zakon o zaštititi prijavitelja nepravilnosti (NN 46/2022) stupio je na snagu 23. travnja 2022. godine.
Kako bi Zakon uistinu štitio prijavitelje nepravilnosti (tzv. zviždače), ključno je da se ispravno primjenjuje. Zato je važno da i prijavitelji nepravilnosti i povjerljive osobe imaju dostupne i jasne informacije o pravima i obavezama koje Zakon propisuje.
Tko može biti prijavitelj nepravilnosti?
Prijavitelj nepravilnosti je fizička osoba koja prijavljuje ili javno razotkriva nepravilnosti o kojima je saznala u svom radnom okruženju.
Radno okruženje predstavlja profesionalnu aktivnost u javnom ili privatnom sektoru u okviru kojih bi osobe:
– stjecale informacije o nepravilnostima;
– mogle doživjeti osvetu ako prijave takve nepravilnosti.
Navedeno se odnosi i na slučajeve kada je aktivnost u međuvremenu prestala ili neposredno treba ili je trebala započeti.
Radno okruženje, između ostalog, podrazumijeva:
– osobe u radnom odnosu;
– osobe koje imaju položaj samozaposlenih osoba;
– imatelje dionica i poslovnih udjela, članove upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela trgovačkog društva, uključujući neizvršne članove, te volontere i plaćene ili neplaćene vježbenike;
– osobe koje rade pod nadzorom i u skladu s uputama ugovaratelja, podugovaratelja i dobavljača;
– osobe koje na bilo koji način sudjeluju u djelatnostima pravne ili fizičke osobe.
Što je osveta?
Osveta označava svaku izravnu ili neizravnu radnju ili propust u radnom okruženju potaknutu unutarnjim ili vanjskim prijavljivanjem ili javnim razotkrivanjem.
Primjeri mogu biti: privremeno udaljavanje, otkaz, razrješenje, degradiranje ili uskraćivanje mogućnosti za napredovanje, prijenos dužnosti, promjena mjesta rada, smanjenje plaće, promjena radnog vremena, uskraćivanje mogućnosti za osposobljavanje, negativna ocjena rada ili preporuka za zapošljavanje, prisila, zastrašivanje, uznemiravanje ili izoliranje, ali i svako drugo postupanje ili propust koje uzrokuje ili može uzrokovati neopravdanu štetu prijavitelju nepravilnosti.
Kada prijavitelj nepravilnosti ima pravo na zaštitu?
Prijavitelj nepravilnosti uživa zaštitu predviđenu Zakonom ako je:
– imao opravdan razlog vjerovati da su prijavljene ili razotkrivene informacije o nepravilnostima istinite u trenutku prijave ili razotkrivanja, a te su informacije obuhvaćene područjem primjene Zakona;
– podnio prijavu sustavom unutarnjeg (putem uspostavljenog sustava prijavljivanja nepravilnosti pri poslodavcu) ili vanjskog prijavljivanja nepravilnosti (putem pučke pravobraniteljice) ili je javno razotkrio nepravilnost.
Na koje oblike zaštite ima pravo prijavitelj nepravilnosti?
Prijavitelj nepravilnosti ima pravo na:
– zaštitu identiteta i povjerljivosti;
– sudsku zaštitu;
– naknadu štete;
– primarnu besplatnu pravnu pomoć u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje pravo na besplatnu pravnu pomoć;
– emocionalnu podršku;
– drugu zaštitu predviđenu u postupcima propisanim Zakonom.
Kako prijaviti nepravilnosti da bi se ostvarila zaštita prema Zakonu o zaštiti prijavitelja nepravilnosti?
Svrha Zakona je osigurati učinkovitu zaštitu prijavitelju nepravilnosti koja uključuje i osiguravanje dostupnih i pouzdanih načina prijavljivanja nepravilnosti.
Tri su načina na koje se može prijaviti nepravilnost:
– unutarnje prijavljivanje;
– vanjsko prijavljivanje;
– javno razotkrivanje.
Unutarnje prijavljivanje
Unutarnje prijavljivanje nepravilnosti je prijavljivanje nepravilnosti poslodavcu i započinje dostavljanjem prijave povjerljivoj osobi.
Koji poslodavci su ga dužni omogućiti?
Poslodavac koji zapošljava najmanje 50 radnika mora imati uspostavljen sustav unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti. Poslodavci koji zapošljavaju manje od 50 radnika mogu imati uspostavljen sustav unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti. Iznimno, poslodavac obuhvaćen primjenom akata iz dijela I. točke B. i dijela II. Priloga Zakona, dužan je uspostaviti sustav unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti neovisno o broju zaposlenih.
Poslodavac će općim aktom urediti postupak unutarnjeg prijavljivanja i postupak imenovanja povjerljive osobe i njezina zamjenika. Ove informacije moraju biti lako dostupne, razumljive i učinkovite u svrhu poticanja prvenstvenog korištenja sustava unutarnjeg prijavljivanja.
Sukladno Zakonu Vinkovački vodovod i kanalizacija d.o.o. donio je Pravilnik o postupku unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti i postupku imenovanja povjerljive osobe i njezina zamjenika od 20. lipnja 2022.g.
Sukladno Pravilniku Vinkovački vodovod i kanalizacija d.o.o. donio je Odluku o imenovanju povjerljive osobe i zamjenika povjerljive osobe za zaprimanje nepravilnosti od 15. srpnja 2022.g.
Odlukom je povjerljivom osobom za unutarnje prijavljivanje nepravilnosti imenovana Ana Ivezić, dipl.iur., broj telefona 098/928-7728, adresa e-pošte ana.ivezic@vvk.hr.
Zamjenicom povjerljive osobe za unutarnje prijavljivanje nepravilnosti imenuje se Mirela Čordašić, dipl.iur., broj telefona 032/638-879, adresa e-pošte mirela.cordasic@vvk.hr.
Koje su dužnosti povjerljive osobe?
Dužnosti povjerljive osobe unutar poslodavca su:
– zaprimanje prijave i potvrda primitka u roku od sedam dana od dana primitka;
– poduzimanje radnji potrebnih za zaštitu prijavitelja nepravilnosti bez odgode;
– poduzimanje radnji radi ispitivanja nepravilnosti, dostava povratne informacije prijavitelju u pravilu u roku od 30 dana, ali ne duljem od 90 dana od dana potvrde o primitku prijave, odnosno proteka sedam dana od dana podnošenja prijave ako potvrda nije poslana prijavitelju;
– prosljeđivanje prijave tijelima ovlaštenim na postupanje prema sadržaju prijave, ako nepravilnost nije riješena s poslodavcem, bez odgode;
– obavijestiti prijavitelja nepravilnosti o ishodu ispitivanja prijave bez odgode;
– izvještavanje nadležnog tijela za vanjsko prijavljivanje o zaprimljenim prijavama i ishodu postupanja u roku od 30 dana od dana odlučivanja o prijavi pisanim putem;
– čuvanje identiteta prijavitelja nepravilnosti i podataka zaprimljenih u prijavi od neovlaštenog otkrivanja;
– pružanje jasnih i lako dostupnih informacija o postupcima za podnošenje prijave nadležnom tijelu za vanjsko prijavljivanje i tijelima nadležnim za postupanje po sadržaju prijave nepravilnosti.